Nova godina, novi obavezni popis “zelene” (online) literature

Nova godina, novi obavezni popis “zelene” (online) literature

Naši vjerni čitatelji upoznati su s likom i djelom našeg cijenjenog kolege Zorana Skale. Zoran je član Tranzicijske inicijative TIKO – otok Krk i ambasador pri Europskom klimatskom paktu, a u našim je redovima poznat kao strastveni zagovornik napuštanja fosilnih goriva, uporni ukazivatelj na neodržive infrastrukturne projekte u našoj Županiji i neumorni borac za prava djece u mladih.

Stoga, uvijek rado prenosimo njegove izvore, preporuke i pozivamo na govore i nastupe kroz koje na vrlo jasan način informira i osvještava sve prisutne o neodrživim praksama naših donositelja odluka.

Ovom prilikom, donosimo njegov popis izvora relevantnih informacija i online materijala (web stranica, newlettera, podcasta) kojima ćete svakako biti upućeni u aktualnosti i stvarno stanje kad je u pitanju održivost, ekologija, okoliš….

  1. Postkarbon institut već dugo godina okuplja vrhunske  intelektualce i publicira njihove radove. Možete se bez naknade ovdje  https://www.resilience.org/ predbilježiti na dobivanje njihovih dnevnih ili tjednih kompilacija članaka o raznim aspektima održivosti. Tu imate tumačenja o dugoročnim posljedicama značajnijih događanja iz cijelog svijeta na buduće globalne prirodne i društvene prilike od vrlo  dobro informiranih i pametnih ljudi. Obratite posebnu pozornost na sve priloge Richarda Heinberga. 

2. The Great Simplification with Nate Hagens je  portal i putokaz za kulturnu tranziciju kroz koju ćemo prolaziti narednih desetljeća. Nate  Hagens je izniman intelektualac, nekad blistavi financijaš koji se prije dvadesetak godina  preusmjerio i fokusirao na razumijevanje međupovezanosti energije, okoliša i financija, te  kako to utječe na budućnost čovječanstva. Sada je izvršni direktor Instituta za proučavanje  energije i naše budućnosti. Rade izvrsne podcaste (https://www.thegreatsimplification.com/episodes) sa izuzetno zanimljivim i stručnim gostima  iz cijelog svijeta. Za početak, predlažem da odvojite 12′ za ovaj njegov prilog (https://www.youtube.com/watch?v=9wXwdcXJRzs) kojim objašnjava svrhu svog rada. 

3. Jem Bendell i njegov Deep Adaptation kategorija su za sebe. Ako hoćete brzi uvid u stanje  svijeta i kako najveće globalne institucije odgovaraju na to, pogledajte ovdje. Tu ćete otkriti da je ove godine bilo veliko okupljanje koje je potpuno  promaklo našim medijima (Svjetski socijalni forum u Nepalu; 50000 sudionika iz 1400  organizacija iz 98 zemalja), a bavili su se osnovnim potrebama malih ljudi u vrijeme kriza,  kojima se države uporno ne bave.  

4. U vremenima kriza za dobre ishode „malih“ ljudi najvažnija je dobra organiziranost,  kultura suradnje i solidarnosti na lokalnoj razini. Ovo su odlična mjesta za informirati se što se sve lokalno može postići. Iskustva iz cijelog svijeta o kojima malo toga dospije u službene medije: – https://transitionnetwork.org/; https://ecovillage.org/

5. https://navdanyainternational.org/ i https://www.cseindia.org/ su dva vrlo vrijedna izvora globalnih informacija, ali iz perspektive Indije. Često komentiraju događanja u zemljama u  razvoju, što obično promakne našim medijima. Osobito je važno ono što rade oko sigurnosti  prehrane u kontekstu klimatskih promjena i kraja ere fosilnih goriva. Na čelu su im Vandana Shiva i Sunita Narain.

6. https://tomdispatch.com/ postoji već dvadesetak godina a pokrenuo ga je novinar, izdavač i antiratni aktivist još iz vremena vijetnamskog rata – Tom Engelhart. Za ovu web stranicu  kažu da je „redoviti protuotrov glavnim medijima“. Mada ima odlične priloge o ekonomskim  nejednakostima i klimatskoj krizi, osobito su mu zanimljivi prilozi o vojno-industrijskom kompleksu i „vječnim ratovima“. Ratovi su iznimno profitabilni vojno-industrijskom kompleksu. Sijanje atmosfere straha od „drugih“ uspješno je pokrenulo najnoviji val ulaganja u naoružavanje diljem svijeta, pa i u Hrvatskoj – na veselje proizvođača oružja. Kako se zbog  „sudara“ s planetarnim ograničenjima posvuda događaju krize, oni najranjiviji (mladi posebice) postaju sve svjesniji velikih socijalnih razlika, pa narastaju društveni nemiri. Elite na vlasti su u prošlosti u takvim prilikama znale započinjati ratove. Ta praksa se izgleda ponavlja (vidi Doktrina šoka od Naomi Klein). Nezadovoljne mlade primora se da ginu u  ratovima koji ne mogu ništa riješiti. Prava svrha im je da skrenu pozornost s elita – s njihova  bogatstva i kriminalnih radnji, kao i sa svih drugih kriza koje nacionalne administracije uporno  ignoriraju (klime, bioraznolikosti, onečišćenja plastikom i kemikalijama) a koje, ukoliko se  hitno ne zaustave, mladima mogu uskratiti mogućnost opstanka na Zemlji. Tužno je što je  većina javnosti indiferentna na ovu pojavu – možda zbog nerazumijevanja okolnosti, možda zato jer im je vlastiti komoditet sada važniji od posljedica čak i ako će se one sručiti na njihovu vlastitu djecu sutra.  

Za mlade je osobito važno da se na lokalnoj razini prestane ignorirati dolazeće krize. Prva prilika za to su predstojeći lokalni izbori na kojima se ne bi smjelo još jednom dopustiti da ono što su najveće  prijetnje čovječanstvu u njegovoj povijesti, na lokalnoj razini ostanu neprimijećene teme. 

Zoran Skala

Da je mir ključni preduvjet za kvalitetan dogovor i djelovanje u korist opstanka ljudske vrste  zna se još od UN-ove konferencije u Riu (već 33 godine). A sada su se mladi zatekli u paradoksalnoj situaciji da ih pohlepni i beskrupulozni moćnici šalju u ratove nakon kojih će (ukoliko prežive) upasti u fatalni klimatski kaos, u kojem će se njihove patnje nastaviti jer isti  nije spriječen zbog ratova u kojima su sudjelovali. Ratovi potiskuju sve druge događaje i krize, a za zauzdavanje onih najvećih kriza okoliša, potencijalno fatalnih za ljudsku vrstu u cjelini, preostalo je jako malo vremena. Zato su naoružavanje i ratovi (pod bilo kojim izgovorom) zapravo distrakcija od borbe za opstanak – put prema samouništenju. Što i koga zagovornici ratova i naoružavanja uopće brane/osvajaju/spašavaju? Kakvu dobrobit bilo kojoj zaraćenoj strani može donijeti tzv. ratna pobjeda, ako zbog toga svi uđu u vrtlog prirodnih  katastrofa koji može otpuhati svih? Ne bi li pasivni otpor ratobornim elitama, kakav je prakticirao Gandhi, bio bolji izbor – svugdje i svima?

Zoran, a i mi zajedno s njim, nadamo se da će vam ove web stranice biti od pomoći da bolje artikulirate svoje mišljenje, stavove i prioritete u svim sferama osobnog života i života vaše zajednice.

Close Menu