Kako to politika priča mladima o klimatskim promjenama?
Na informativnom nestranačkom skupu za mlade i sve one kojima je stalo do njihove dobrobiti, održanom u Društvenom centru Kijac u Njivicama na Krku u utorak 9. travnja 2024., tranzicijska inicijativa otok Krk – TIKO i Udruga Žmergo, kao članovi Zelene mreže PGŽ dotaknuli su se teme kako politička agenda i dalje ignorira hitne ekološke i klimatske probleme.
Budući smo u preizbornom dobu, nestavljanje okolišnih politika u političke programe indikativna je i poprilično alarmantna činjenica ravna je onoj da još uvijek nismo implementirali Pariški sporazum koji je ključan za globalnu borbu protiv klimatskih promjena. Sve to ukazuje na nespremnost i needuciranost najvećih političkih sila na ovaj, svakog dana sve rastući problem.
U dinamičnom razgovoru kako bismo mogli odgovoriti na ove izazove, na skupu se istaknula važnost brzog napuštanja fosilnih goriva te prelazak na održive alternative. Koliko je zapravo obnovljiva energija održiva i kako se ona zbrinjava je bio ključan aspekt rasprave te su se iznosile činjenice koje se pišu onim poznatim sitnim neprimjetnim slovima. Potrebno je posebice obratiti pozornost na današnje marketinške trikove industrija i politika o „održivim“ opcijama koje su prema svim istraživanjima i praktičkim primjerima jednako štetni kao i trenutni „kreatori“ problema u kojima se nalazimo. Zbrinjavanje starih i neispravnih solarnih panela, elisa vjetrenjača (da ne govorimo o pogubnosti na ptice), baterija za električne automobile, kao i njihovo upitno napajanje iz klasičnih izvora električne energije samo su neke od problematika pri diskusiji o alternativnim i održivim načinima proizvodnje električne energije i ovisnosti o fosilnim gorivima.
Pandemije i ratova, iako dominiraju medijskim prostorom, ne smiju nas odvratiti od suštinskih problema koji nas okružuju te je potrebna s jedne strane veća odgovornost medija pri izvještavanju o okolišnim politikama i problematikama, kao i veća razina informacijske pismenosti.
*Informacijska pismenost predstavlja potrebu za informacijom te posjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje informacije koje su na raspolaganju kako bi se riješio određeni problem. Ona uključuje sposobnosti:prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje informacije, analiza i vrednovanje informacije, korištenje informacije te objavljivanje informacija. (Wikipedija)
Najveći postotak ljudi koji slušaju i čitaju nove informacije i vijesti su mladi od 14 do 25 godina. Ali podatak da oni ne gledaju glavne medijske i informativne kanale već koriste društvene mreže i privatne servere je poziv za reformu. Njihov skepticizam prema iskrenosti medija je već 10 godina nešto o ćemu se istražuje i to političke vlasti trebaju uzeti u obzir kako bi se što više prislonili idejama i ciljevima mladih.
Skup je bio i prilika da se javnosti predstave rezultate ankete Zelene mreže PGŽ “Pogled na društvenu klimu oko KLIME” provedene početkom 2024. godine. Anketa je poslana na 71 adresu nositelja odlučivanja sa prostora Primorsko-goranske županije (načelnici, gradonačelnici, župan, čelnici važnijih javnih službi), a rezultati i interpretacija istih je objavljena pod nazivom Neugodne istine. Riječ je o osobito važnom dokumentu mladima kao orijentacija u predizbornim kampanjama – za travanjske parlamentarne i lipanjske EU izbore. Jer, dok u predizbornim kampanjama traju nadmetanja u političkim dosjetkama i PR obećanjima o boljem životu, znanstvene činjenice upozoravaju da je mladima ugrožen opstanak.
Kako bismo bili otporni na promjene, postavljeno je pitanje kako i koliko, a odgovor je da nam je potrebno smanjiti potrošnju energije za 4/5 na razini svakog pojedinca. Kao glavne strategije istaknute su smanjenje potrošnje i lokalizacija kao ključni koraci prema postizanju tog cilja.
Stoga, pred nama su dvije opcije: ili nastaviti po starom i ignorirati posljedice ili prihvatiti izazov i aktivno raditi na stvaranju održive budućnosti za sve nas. Da bi “politika” ovo sve prihvatila i počela smisleno raditi u smjeru zelene tranzicije, ključ je upravo u mladima i njihovom angažmanu. Potrebno je više mladih educirati, poticati i podržati da ulaze u situacije i prostore gdje se donose odluke i razvijaju ideje. A kako i koji će to mladi biti?
Pa postoji ona izreka „Samo osoba dovoljno luda da misli da može promjeniti svijet ga i mijenja“.„Pametnom“ ili „ludom“ dosta.
Zoran Skala, ambasador Europskog klimatskog pakta i člana Tranzicijske inicijative TIKO, prisutnima je predstavio analizu i interpretaciju rezultata ankete.
Autor teksta: Luka Vrančić (student Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu)
