Da li se i vama nekad dogodilo da ste zaboravili upotrijebiti mlijeko ili konzervu tune pa ste se zapitali trebate li hranu baciti iako je rok trajanja sasvim ispravan? To me ponukalo da malo istražim koji su načini pravilnog skladištenja hrane, koliko se hrane baci, a koliko zapravo donira.
Prije svega, trebamo se upoznati s oznakama koje se nalaze na ambalaži proizvoda i znati što točno one znače:
- oznaka “Upotrijebiti do” se odnosi na sigurnost hrane i to na svježu i lako kvarljivu hranu kao što su: meso, salate i mliječni proizvodi koji mogu prouzročiti zdravstvene tegobe kada se konzumiraju nakon isteka navedenog datuma
- oznaka “Najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu hrane, a hrana sa ovom oznakom će biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma pod uvjetom da se pravilno skladišti i ukoliko su poštovani uvjeti čuvanja navedeni na ambalaži. Možda neće imati isti okus ili teksturu, no i dalje je zdravstveno ispravna.
Osim bacanja novaca svakom kupljenom namirnicom koja nam iz bilo kojeg razloga propadne umjesto da završi u našem trbuhu, bacanje hrane dovodi i do povećanja odlagališta otpada, emisije stakleničkih plinova koji negativno utječu na okoliš. To čini dva vrlo valjana razloga koja bi nas trebala motivirati da racionalno i ekonomično postupamo s našom hranom.
Naposljetku, kontaktirala sam Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu kako bi saznala da li postoje smjernice kojima bi se spriječilo bespotrebno bacanje hrane. Iz Agencije sam dobila odgovor da je Ministarstvo poljoprivrede tijekom ove godine objavilo detaljan Vodič za označavanje rokova trajanja hrane, a izradili su i dokument pod nazivom Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja, odnosno način na koji se namirnice zaprimaju, skladište i dalje prosljeđuju.
Iz priloženog zaključujem da bacanje hrane nije samo ekološki, već ekonomski i društveni problem. Švedski institut za hranu i biotehnologiju ustanovio je da se na svijetu oko 1,3 milijarde tona hrane godišnjie baci, što je oko trećinu ukupne godišnje svjetske proizvodnje. U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane. Dok mi bacamo hranu, u svijetu oko 20.000 djece mlađe od 5 godina, svakog dana umire od gladi.
Tijekom istraživanja za potrebe pisanja ovog teksta, ustanovila sam da Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske provodi niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti potrošača vezano za problem prekomjernog bacanja hrane. Tijekom ove godine provodit će se aktivnosti pod sloganom “Pojedi, podijeli. Hrana nije otpad”, koja će djeci i odraslim kroz animirani film prikazati problematiku i ponuditi moguća rješenja kako bi se prepolovila količina otpada od hrane do 2030. godine.
A evo i nekoliko savjeta pomoću kojih možemo smanjiti rasipanje hrane, uštediti novac i zaštititi okoliš:
1.Planirajte kupnju – napravite popis namirnica koje vam trebaju za cijeli tjedan
2. Provjerite datume – kupujte namirnice s dužim rokom trajanja i pravilno ih skladištite
3. Vodite računa o svom proračunu – rasipanje hrane znači rasipanje novca
4. Pravilno održavajte svoj hladnjak – da bi hrana dugo ostala svježa treba je pohraniti na temperature od 1 do 5 °C
5. Pohranjujte hranu u skladu s uputama navedenim na pakiranju
6. Rotirajte namirnice – namirnice koje su pri isteku stavite sprijeda, a novokupljene u stražnji dio hladnjaka
7. Kuhajte / poslužujte manje količine hrane – time smanjujete mogućnost bacanja ili propadanja, a uvijek možete lako skuhati / nadodati još u tanjur.
8. Iskoristite ostatke hrane – knjižica recepata za pripremu jela od viškova hrane.
9. Zamrznite viškove hrane – ne samo da ćete spriječiti bacanje hrane i trošenje resursa potrebnih za kuhanje, imate uvijek spremmno jelo za brzo podgrijavanje i konzumiranje kada nemate vremena za pripremiti svježe.
10. Pretvorite ostatke hrane u gnojivo – kompostirajte! A to je jedna posebna tema i avantura.
I na kraju, iz svega navedenog zaključujem da je iznimno važno racionalno i na pravilan način kupovati, skladištiti, zbrinjavati, odnosno donirati hranu kako bismo spriječili kako ekološku tako i društvenu katastrofu.
A kakav je vaš stav o bacanju hrane? Imate li neke razvijene navike u odnosu na ovu temu, pokoji savjet ili recept za jela od ostatka hrane. Podijelite ih s nama na Facebook grupi ŽLICE!
Autorica: Merima Terzić (volonterka Udruge Žmergo)
