Svaki dan imamo puno prilika za donošenje odluka koje doprinose našem zdravlju, okolišu, ali i poljoprivrednicima Pitate li se kako? Započnite promišljanjem o tome što stavljate na tanjur.
Stupanjem na snagu Europskog zelenog plana, počelo se puno više govoriti i raditi na osvještavanju prehrambenih navika, promišljanju otkud dolazi naša hrana, kako je uzgojena, u čemu je zapakirana. U ovom tekstu stoga donosimo kratki pregled vrlo jednostavnih navika kojima postižemo “win-win” situaciju: zdravlje, čist okoliš i održivu ekonomiju. Vrijedi pokušati, zar ne?
Obično hrana mora dugo putovati od mjesta gdje se proizvodi ili uzgaja dok ne uđe u vašu kuhinju, a to znači da iza sebe ostavlja ogroman ugljični otisak. Manje putovanja i više povrća u svakodnevnoj prehrani zdravije je za nas i za planet.
Npr., za proizvodnju 1 kg proteina na biljnoj bazi (slanutak ili leća, na primjer) potrebna je 10 puta manja količina vode i do 18 puta manja površina zemljišta u odnosu na ono što je potrebno za dobivanje 1 kg govedine.
Otkud krenuti?
– kupuj sezonsko (ukusnije je i jeftinije)
– kupuj lokalno (smanji “prehrambene kilometre”)
– istraži namirnice i recepte na biljnoj osnovi
– baci oko na oznake “eko”, “etički”, “održivi”
– uključi se u grupu solidarne razmjene u svom kvartu ili ju pokreni ako još ne postoji
– izbjegavaj ambalažu za jednokratnu upotrebu i koristi spremnike za višekratnu upotrebu.
I nije tako strašno? Čini li se i vama da nas ne izbija baš previše iz naše zone komfora u koju smo se uljuljkali?
Za sve one koje zanima više, preporučamo proučiti Europski zeleni plan i Strategiju Od polja do stola,
Jeste li znali da je Generalna skupština UN proglasila 2021. godinom voća i povrća. Evo i zašto?
