Predsjednica Europske komisije najavila je novi zakonski prijedlog pod nazivom EU Kids Act. Cilj je drastično ograničiti pristup društvenim mrežama djeci i tinejdžerima te natjerati platforme na uklanjanje opcija koje uzrokuju ovisnost.
Zamisli da ti je pristup TikToku, Instagramu ili YouTubeu ograničen na samo jedan sat dnevno i to isključivo uz odobrenje roditelja. Ili da, ako imaš manje od 13 godina, uopće ne možeš otvoriti profil. Upravo to predlaže Europska komisija kroz novi zakon koji bi mogao promijeniti način na koji mladi u Europi koriste internet.
Što točno predlaže EU Kids Act?
Prijedlog zakona donosi stroga pravila podijeljena u tri ključne kategorije:
- Za mlađe od 13 godina: Potpuna zabrana pristupa društvenim mrežama.
- Za mlade od 13 do 15 godina: Dozvoljeno korištenje mreža maksimalno 1 sat dnevno. To bi se provodilo putem takozvanih „mini računa” koji bi morali biti izravno povezani s profilom roditelja.
- Za sve mlađe od 18 godina: Uvođenje principa „sigurnost po dizajnu” (safety by design). Platforme poput TikToka, Instagrama ili Snapchata morat će ukloniti „opasne i zarazne” značajke poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa ili algoritamskih zamki koje potiču ovisnost.
Zašto se pokreće ova inicijativa?
Glavni povod za radikalne mjere je sve veći broj slučajeva online nasilja, cyberbullyinga i narušavanja mentalnog zdravlja među mladima.
„Previše djece prestano je izloženo online svijetu za koji nisu spremna — okruženju u kojem te vršnjačko nasilje prati do kuće i gdje svaka pogreška može ostati zabilježena zauvijek,”
predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen.
Kao povod istaknut je i tragičan slučaj 14-godišnje djevojčice Olée iz Belgije koja je oduzela sebi život zbog posljedica online nasilja. Slične mjere već se uvode diljem svijeta – Australija je nedavno donijela zakon kojim mlađima od 16 godina u potpunosti zabranjuje korištenje platformi kao što su TikTok, Instagram, Facebook, YouTube i Threads.
Hoće li zakon doista stupiti na snagu?
Iako je prijedlog službeno predstavljen, put do njegove primjene nije jednostavan:
- Usvajanje u institucijama: Prijedlog tek trebaju prihvatiti Europski parlament i Vijeće Europske unije (koje predstavlja svih 27 država članica).
- Pitanje ljudskih prava i sloboda: Sličan pokušaj u Francuskoj nedavno je zaustavio njihov Ustavni sud s obrazloženjem da bi takve zabrane mogle ugroziti slobodu izražavanja i pristup informacijama.
Zato je u ovom trenutku teško predvidjeti kada bi i u kojem točno obliku EU Kids Act mogao stupiti na snagu u Hrvatskoj i ostalim zemljama članicama.
Izvor: ERYCA
