Nedavno smo posjetili jezero Bohinj u Sloveniji. Prekrasnu šetnicu u ovom nacionalnom parku krase i plakati upozorenja! Preporuča se korištenje organskih krema za sunčanje ako se želite kupati. To nas je ponukalo da dublje istražimo temu utjecaja krema za sunčanje na vodeni okoliš.
Kontaktirali smo Institut Ruđer Bošković, Institut za oceanografiju i ribarstvo te Hrvatski zavod za javno zdravstvo Rijeka u potrazi za podacima o istraživanjima vezanima uz utjecaj sastojaka krema za sunčanje na more i vodeni okoliš u Hrvatskoj, međutim do dana pisanja ovog članka, uspjeli smo dobiti jedino podatak da se takvo istraživanje u navedenim institucijama ne provodi. Također, u Hrvatskoj se ne provodi ni mikrobiološka analiza prisutnosti sastojaka krema za sunčanje u morima i jezerima. Što se ispitivanja mora tiče, na ovoj je poveznici dostupan pregled kakvoće mora na plažama u Republici Hrvatskoj, rađen prema kriterijima Uredbe o kakvoći mora za kupanje, a riječ je o analizi vidljivog onečišćenja, plivajućih otpadnih tvari, mineralnih masnoća i suspendiranih otpadnih tvari; ako vas naravno zanima znati kakve je kvalitete more na plaži na kojoj se kupate.
Ono što smo o temi krema za sunčanje u morima pronašli, a što je svakako korisno znati, jest znanstveni članak u suradnji Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te Filozofskog fakulteta, oboje pri Sveučilištu u Zagrebu, koji je podrobno analizirao i opisao prisutnost sastojaka krema za sunčanje u vodenom okolišu. Najzanimljivije crtice donosimo u nastavku, a za one koji žele saznati više, nudimo i link na znanstveni rad.
Laboratorijski su nalazi pokazali kako kemikalije koje se koriste za zaštitu od sunca izazivaju izbjeljivanje koralja, čije je opstojanje ugroženo i bez pomoći tih kemikalija. Neki od spojeva koji često služe kao UV filtri su oksibenzon, oktinoksat, 4-MBC i drugi. Toksični učinak oksibenzona na koralje proučavan je na Sveučilištu u Marylandu u SAD-u gdje se pokazala štetnost u smislu retrakcije polipa koralja. U sklopu jednog istraživanja u Kini, pri izlaganju određenih vrsti algi oksibenzonu tijekom 20 dana, došlo je do značajnije inhibicije rasta i sinteze klorofila kod algi.
U drugom istraživanju proučavan je utjecaj oksibenzona na ponašanje i kognitivne sposobnosti ribe zebrice (Danio rerio). Nakon 15-dnevnog izlaganja različitim koncentracijama oksibenzona, pokazalo se da on negativno utječe na njihovu percepciju okoline. Ribe nad kojima se provodilo istraživanje imale su smanjen odgovarajući agresivni odgovor na opasnost (manja mogućnost da će moći pobjeći od predatora) te smanjenu sposobnost pamćenja. Istraživanje u SAD-u proučavalo je izlaganje Amphiprion ocellaris (ribe klauna) kremi za sunčanje s određenom koncentracijom oksibenzona koje je dovelo do 25,00% smrtnosti navedene vrste nakon 97-satnog testnog razdoblja; te smanjenu sposobnost hranjenja i plivanja.
American Chemical Society 2019. godine objavljuje članak u kojem navodi kako u svjetskim oceanima svake godine završi i do 14.000 tona kreme za sunčanje. Tako su Havaji 2021. godine postali prva američka država koja je zabranila korištenje krema za sunčanje koje sadrže oksibenzon i oktinoksat. Znanstvenici upozoravaju kako su potrebna daljnja istraživanja.
Pri Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Martina Crnjak je 2019. godine napisala diplomski rad na temu „Utvrđivanje genotoksičnog potencijala uzoraka sedimenta i površinske vode rijeke Save Ames biotestom.“ Jer da, i očuvanje rijeka i jezera je posebno važno za naš biosustav. I sama Crnjak pritom navodi kako su tadašnje tehnologije koje su se u Hrvatskoj koristile za monitoring i identifikaciju tvari štetnih po okoliš bile ograničene te nisu bile u mogućnosti detektirati i određivati tvari za koje se zna(lo) da imaju negativan biološki utjecaj na okoliš i organizme u njemu. Pritom kao primjer navodi farmaceutske proizvode i proizvode za osobnu njegu (te još neke). Cijeli Martinin rad možete pročitati ovdje.
U Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji ovakva vrsta zagađenja vjerojatno također postoji i nije minimalna, međutim nije dovoljno razvijena svjesnost o štetnosti krema na naš vodeni okoliš. Bez svjesnosti se stvari teško mijenjaju zato budite glasnici i obratite pozornost na sastojke krema za sunčanje koje koristite.
Također, jeste li i vi negdje naišli na oznake koje kupače upozoravaju da se ne kupaju u moru/jezeru ako koriste kremu za sunčanje ili da koriste organsku kremu za sunčanje, pogotovo u Hrvatskoj? Bit će nam drago čuti vaš odgovor i mišljenje.
Autori: Tihomir Grbac i Ana Kovačević
