Jeste li se pri kupovini odjeće zainteresirali i o vrsti materijala od kojih je izrađen odjevni komad, ili ste više bili zabrinuti oko cijene, udobnosti i da slijepo pratite modne trendove koji se mijenjaju iz dana u dan? Vrlo je važno obratiti pozornost na materijale od kojih se izrađuje odjeća, a i podići našu svijest kako da sačuvamo okoliš od prekomjerne kupovine odjeće i njezin uglavnom negativni učinak na prirodu.
Što je brza moda?
Brza moda’ izraz je koji se koristi za novi poslovni model u industriji mode koji se razvija od 1980-ih. Uključuje sve veći broj novih modnih kolekcija svake godine, brze promjene u ponudi i često niže cijene kako bi se zadovoljila potražnja potrošača. Često kritizirana zbog iniciranja prekomjerne potrošnje, a samim time i otpada te proizvodnje jeftine odjeće koja se tretira kao jednokratna.
Naime, modna industrija je drugi po redu najveći zagađivač okoliša na čitavoj planeti, a ovo su samo neki od načina na koji ona šteti okolišu:
- Upotreba pesticida i kemikalija: Više od 1.900 kemikalija se koristi u proizvodnji odjeće, od čega je njih 165 EU označila kao opasne za zdravlje i okoliš. Proizvodnja pamuka uključuje veliku uporabu pesticida i herbicida što dovodi do onečišćenja vode i tla. Za uzgoj pamuka utroši se oko 22.5 % svih insekticida i 10% svih pesticida na godišnjem nivou. Također, proizvodnja pamuka uništava pojloprivredna zemljišta i zagađuje vodotoke. Tekstilna industrija je jedna od najvećih zagađivača okoliša, a pri tome se misli i na proizvodnju i potrošnju kojom stvaramo otpad. Prema statistikama oko 90% europskog tekstilnog otpada se spaljuje ili završava na odlagalištima umjesto da se reciklira. U Hrvatskoj se otprilike godišnje proizvede oko 135.000 tona tekstilnog otpada, a reciklira samo 12%.
- Voda: Proizvodnja tekstila zahtijeva velike količine vode, što može dovesti do iscrpljivanja vodnih resursa i onečišćenje vode kemijskim tvarima. Tako npr. za par hlača za koji je potreban 1 kilogram pamuka utroši se oko 3.000 litara vode. Ujedinjeni narodi procjenjuju da se na globalnom nivou svake godine proizvede oko 95 milijardi galona otpadnih voda – što je otprilike jednako količini vode za piće cjelokupne ljudske populacije za period od 41 godine.
- Energetski intenzivna proizvodnja: Proizvodnja, bojanje i prijevoz odjeće troše značajne količine energije što može izazvati emisije stakleničkih plinova. Prema podacima Europske agencije za okoliš, kupovina tekstila u EU u 2020. godini proizvela je 270 kg emisija CO2 po osobi, što znači da su tekstilni proizvodi u EU uzrokovali 121 milijun tona emisija stakleničkih plinova.
- Brza moda: svaki novi modni trend nameće i kupovinu odjeće koja se vrlo često baca, umjesto da se donira ili reciklira. Tako npr. u Hrvatskoj se baci više od 53.000 tona tekstilnog otpada. Prema informacijama koje sam dobila od Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja je da objavljuju godišnja izvješća o otpadu od tekstila. Također, u Republici Hrvatskoj najviše otpada završi u miješanom komunalnom otpadu na odlagalištima. Kako bi se smanjilo odlaganje, a povećala ponovna uporaba i recikliranje otpadnog tekstila, za tekstil je propisana obaveza odvojenog sakupljanja. Međutim, prvenstveno treba provoditi mjere sprječavanja nastanka otpada. Stoga, Republika Hrvatska je objavila odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom za razdoblje 2023-2028.godine, koji npr. u poglavlju 15.5.8. navodi problematiku sprječavanja nastanka otpadnog tekstila i obuće.
Ekološki problemi dovode i do društvenih, pa tako prema podacima Međunarodne organizacije rada danas u svijetu postoji 246 milijuna djece u dobi od 5 do 14 godina koja rade. Djeca se najviše izrabljuju u azijsko-pacifičkom i afričkim područjima te Latinskoj Americi, a u tekstilnoj proizvodnji najviše služe kao jeftina radna snaga za branje pamuka, ručno šivanje itd.
U posljednje vrijeme, svjetski, a sve više i domaći modni dizajneri, kreiraju i upozoravaju javnost na kupovinu eko materijala, koji se mogu više puta oprati, donirati ili reciklirati. Načini koje možete poštivati i koristiti za dobrobit svih nas i naše planete su sljedeći:
- Koristiti organski pamuk ili konoplju, lan sve ono što je biorazgradivo i može se reciklirati.
- Preferirati što lokalniju proizvodnju i izbjegavati online kupovinu (iz dalekih destinacija) kao i nepotrebne reklamacije ili povrate.
- Voditi računa da što manje koristite perilicu za pranje rublja, jer tokom pranja rublja komadići vlakna otpadaju i odvodnjom mogu završiti u oceanu što može biti vrlo štetno za morske ekosustave. Takođe, koristite tekući ekološki deterdžent ili druga organska sredstva umjesto kupovnog u prašku. Perite rublje hladnijom vodom radi uštede električne energije.
- Kupujte rabljenu robu – sigurno u vašem mjestu postoje second hand trgovine odjećom, udruge ili građanske inicijative koje organiziraju sajmove rabljene odjeće, odnosno buvljake, donirajte ili sami ponovo iskoristite tekstil, reciklirajte.
U slučaju da niste znali, 27 recikliranih plastičnih boca je potrebno za izradu jednog džempera od umjetne vune, a 60 milijuna tona tkanine potrebno je da se odjene 3 milijarde ljudi.
Ovi i drugi podaci su valjda dovoljni da se aktiviramo i zajedničkim snagama udružimo kako bismo promovirali održive tekstilne materijale, jer to ne ovisi samo o proizvođaču već i o nama kao potrošačima.
Ako imate dodatnih informacija ili aktivnosti koje bi pomogle pri rješenju ovog problema, slobodno ih podijelite s nama.
Autorica teksta: Merima terzić (Žmergova volonterka)
