Želja nam je bila na par se dana maknuti od grada i svakodnevnih obaveza, ali koju lokaciju odabrati, a da je okružena prirodom i idealna za rekreaciju i odmor, gdje je hrana autohtona i dobra.
Ovoga smo puta odlučili da nećemo na uobičajene lokacije, u Istri ili u Gorskom kotaru, već da ćemo potegnuti skroz do Osijeka, točnije do Kopačkog rita. To je najstariji park prirode u Hrvatskoj (utemeljen je 1976, a 1999. je godine park službeno proširen na područje od 177km2). Parkovi prirode važni su jer doprinose očuvanju prirode i pružaju sigurno stanište za mnoge vrste biljaka i životinja, često ugroženih ili endemskih. Od prošle su godine u parku prirode Kopački rit prošireni i edukacijski kapaciteti pa sve više privlači turiste radi sjajnih mogućnosti rekreacije i razgledavanja prirodnih ljepota i učenja o specifičnostima ekosustava. Močvarna su područja važna jer ondje obitava raznolik biljni i životinjski svijet koji doprinosi održavanju ekosustava. Močvarna područja imaju i ključnu ulogu u regulaciji vodnog ciklusa: smanjuju rizik od suša i poplava te djeluju kao prirodni filtar koji čisti vodu od onečišćenja. Također djeluju i na mikroklimu pomažući u održavanju temperature, što je posebno važno u suvremenoj borbi protiv klimatskih promjena.
O parku
Kopački rit smješten je u sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, blizu granica sa Srbijom i Mađarskom, a riječ je o parku prirode od iznimne ekološke važnosti. Ova ogromna močvarna površina, jedna od najvećih u Europi, ima dugu povijest i obiluje velikom raznolikošću flore i faune (Kopački rit je dio UNESCO-va prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvana „Europska Amazona“). Tijekom SFRJ-a u parku je izgrađeno naselje Tikveš i istoimeni dvorac koji je služio Josipu Brozu Titu tijekom njegovih lovačkih izleta. Donedavno je dio parka bio i pod minama, koje su zahvaljujući projektu „Naturavita“ ove godine u potpunosti uklonjene.
Park je dio i projekta „Plastic free zone“ – više informacija o tome možete pročitati ovdje.
U Kopačkom ritu možete:
Promatrati ptice: Kopački rit je raj za zaljubljenike u ptice. U proljeće i jesen močvaru naseljavaju migracijske ptice, uključujući jata bijelih roda i razne vrste vodenih ptica, a to znači da područje parka periodično ili trajno obitava oko 300 vrsta ptica.
Komorani u parku prirode Kopački rit (autor fotografije Hrvoje Domazetović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Uživati u flori i fauni: Kopački rit je najveće mrijestilište slatkovodne ribe ovog dijela Dunava s više od 40 vrsta riba. U parku obitavaju i jeleni, srne, divlje svinje, divlje mačke, šišmiši, jazavci i dabrovi. U kasno ljeto i ranu jesen u parku se može „promatrati“ i rika jelena, što smo mi, nasreću, propustili.
Ploviti čamcem ili brodom: mi nismo bili dovoljno hrabri za čamac, ali smo se odlučili za vožnju brodom. Polazaka je nekoliko, a do pristaništa Sakadaš stiže se za cca 25 minuta hoda po drvenim stazama (što svakako preporučam) ili vlakićem s parkirališta i mjesta gdje se kupuju ulaznice. Ulaznica za park i vožnju brodom je 12 eura po osobi, vožnja traje oko 45 minuta, a na brodu je bila i vodičica koja nam je ispričala mnogo zanimljivih pojedinosti o parku, povijesti parka te o životinjskim i biljnim vrstama koje ga obitavaju. Brodovi su električni i vrlo tihi te spori kako ne bi uznemiravali životinje, a mi smo uspjeli vidjeti kormorane, o kojima svi toliko govore, ali i mnoštvo drugih životinja, pa čak i orlove te staništa dabrova uz samu površinu vode.
Pristanište Sakadaš u parku prirode Kopački rit (autor fotografije Nataša Ciprijanović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Posjetiti Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš: kompleks je obnovljen i može ga se posjetiti, ali pripazite na radno vrijeme jer su otvoreni samo od četvrtka do nedjelje od 09:00 do 17:00 (barem je tako bilo u listopadu, u trenutku našeg posjeta). Do njega preporučam odlazak automobilom ili, ako zaista imate mnogo vremena, biciklom, ali cesta je uska, a put dug (oko 14 km). Na putu možete vidjeti i farmu goveda „Eblin“ na kojoj Ustanova parka drži svoje slavonske srijemske podolce, staru hrvatsku pasminu domaćeg goveda koja je skoro izumrla i koju tako nastoje rehabilitirati.
Dvorac Tikveš Kopački rit (autor fotografije Nataša Ciprijanović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Ah, da. Komaraca nije bilo, odnosno ako i jest, nas nisu dirali. Isto tako niti mi nismo ostavljali naše tragove po parku: koristili smo staklene boce za vodu koje smo napunili prije polaska, nismo bacali smeće po stazama ni u prirodu, držali smo se označenih staza i puteva te smo nastojali ne uznemiravati životinjski svijet.
Komorani u parku prirode Kopački rit (autor fotografije Hrvoje Domazetović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Prilikom kupnje karata za razgled parka dobit ćete i besplatne mape parka, ali svakako savjetujem da pogledate digitalnu mapu prije polaska kako biste najbolje isplanirali obilazak. Divan smo dan proveden u šetnji završili sjajnom večerom u jednom od mnogobrojnih lokalnih restorana koji poslužuju izvrsnu domaću hranu. Posjet parku prirode Kopački rit sjajan je primjer održivog i odgovornog turizma te potiče očuvanje samog parka i podržava lokalnu zajednicu. Posjetitelja nije bilo mnogo, a službene stranice Osječko-baranjske županije navode kako je „Kopački rit 2022. godine posjetilo 46.070 posjetitelja, što je povećanje od 27% u odnosu na 2021. godinu“.
Šetnica u parku prirode Kopački rit (autor fotografije Nataša Ciprijanović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Konzultirani izvori:
- https://www.obz.hr/index.php/k2-listing/item/3601-osjecko-baranjska-zupanija-u-2022-godini-biljezi-cak-40-vise-turista
- https://pp-kopacki-rit.hr/
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Park_prirode_Kopa%C4%8Dki_rit
- https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-kopacki-rit
- https://tzo-bilje.hr/atrakcije/park-prirode-kopacki-rit/
* Kopački rit (autor naslovne otografije Hrvoje Domazetović, objavljeno uz dopuštenje Parka prirode)
Autorica teksta: Ana Kovačević
